Platanina stjenica (Corythucha ciliata) je visoko invazivna vrsta koja napada stablo platane. Iako je dobar letač, njezina nježna krila joj ne omogučuju širenje na šira područja. Presudan utjecaj na njezino naglo širenje ima čovjek koji joj je to omogućio (transport kamionima, automobilima, vlakovima…).
Platanina mrežasta stjenica je značajan štetnik platana u Hrvatskoj. Glavni domaćin stjenice je američka platana (Platanus occidentalis). Invazivna je vrsta kukca koji se hrani sisanjem biljnih sokova iz lista. Može izazvati velike štete na stablima osobito kao vektor patogenim gljivama: Apignomoniom venetom i Ceratocystis fimbriatom kojima stvara povoljne uvjete za napad.
Spada u molestante – insekti koji smetaju čovjeka (muhe, komarci, buhe…). Ova stjenica poput ostalih napada i ljude, ako slučajno dođe na kožu, kao i sve stjenice i mrežasta stjenica platane ima organe za bodenje i sisanje.
Od njenih uboda može nastati crvenilo i otok iako je riječ o insektu koji se hrani biljnim sokovima. Ometa prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata, parkova i dječjih igrališta. Nerijetko se ljudi žale da stjenice masovno ulaze u njihove prostorije i domove te ometaju rad.
Štetu pravi na lišću platana sišući biljne sokove. Uzrokuje deklorofilaciju lista i smanjenje asimilacije. Već u kolovozu mnoge se platane više ne zelene nego su blijede boje te im je narušena funkcija ukrasnog gradskog zelenila.
Krajem proljeća nakon parenja, ženka odlaže jaja na donju stranu lista najčešće u skupinama ili kohortama i uz rub lisnih žila. Kada se nimfa izlegne započinje hranjenje probijajući epidermu lista. Hrani se sisanjem biljnog soka iz lista ostavljajući iza sebe ekskremente tamne boje. Hranjenje započinje na listu na kojem se izlegla, a kasnije se širi na ostalo lišće stabla. Razvojni ciklus platanine mrežaste stjenice traje oko 45 dana. Trajanje ciklusa može varirati ovisno o klimatskim uvjetima i podneblju. Može imati nekoliko generacija godišnje. Odrasle jedinke prezimljuju pod korom ili u pukotinama kore.
Platane su često drveće po gradovima, smatraju se i zaštitnim znakom zelenila Zagreba, a zbog jačine napada ove stjenice, platanama je već u srpnju i kolovozu narušena funkcija ukrasnog gradskog zelenila. Lišće im postaje žuto kao da je sredina rujna.
