Kestenov moljac miner


Cameraria ohridella

Kestenov moljac miner (Cameraria ohridella) najznačajniji je štetnik divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), koji je sastavni dio europskih parkova. Štetnik se redovito javlja u velikim populacijama i čini značajne štete na listovima te predstavlja veliki problem u urbanoj arborikulturi. Populacije kestenovog moljca minera redovito su vrlo visoke, tako da mogu uzrokovati prijevremenu defolijaciju divljeg kestena već u kolovozu. Takvo drveće ima smanjenu fotosintezu i tvorbu plodova, te često ponovo cvate i stvara nove listove u listopadu i ulazi nespremno u zimu. Porijeklom je iz Makedonije od kuda mu je i ime (Ohridsko jezero-ohridella). Primjećen je 70-ih godina prošlog stoljeća nakon čega se postepeno počeo širiti po cijeloj Europi.



Cameraria u središnjoj Hrvatskoj razvija četiri, rjeđe tri generacije godišnje.

Prezimljava u obliku kukuljice u starom lišću iz koje izlazi u proljeće, u travnju i početkom svibnja. Nakon parenja ženka odlaže do 180 jaja na licu lišća.

Ženke prve generacije Camerarie odlažu jaja pretežito na listove donje trećine krošnje. Nakon izlaska iz jaja ličinke se ubušuju u list te se počinju hraniti parenhimom lista i na taj način prave štetu. Razvoj ličinki traje 25-35 dana pri čemu ličinka prolazi 5 razvojnih stadija.

Tokom tog razdoblja pojavljuju se vidljivi simptomi štete na lišću jer izgrizanjem parenhima nastaju mine promjera 4-7 mm. Nakon što ličinke završe svoj razvoj, kukulje se i dolazi do nove generacije.


Tijekom svog razvoja jaja, ličinke, kukuljice i odrasli oblici pojavljuju se istovremeno. Sa svakom novom generacijom list je oštečeniji jer se ličinke hrane njime. Kod jakog napada može doći do vrlo velikih šteta (defolijacija).

U pravilu u našim krajevima kod napada Camerarie ne dolazi do propadanja stabala već samo do sušenja i prijevremenog opadanja lišća što se negativno odražava na vizualnu estetiku parkova i drvoreda. Iz toga razloga dolazi do promjene parkovne strukture i mijenjanja parkovne sastojine.

No u sjevernijim krajevima kada dođe do defolijacije dolazi do retrovegetacije, no s obzirom da se to događa u hladnijim mjesecima može doći do izmrzavanja novih pupova i listova pa samim time i do propadanja stabala.

Do naglog širenja Camerarie je došlo zbog ljudskog utjecaja, najvjerojatnije putem zaraženog lišća koje je se kamionima, vlakovima, automobilima prenijelo u nezaražena područja. Do prijenosa zaraze može doći i manipulacijom sa zaraženim sadnicama.